Download 10 TEP PA USA ON LINE SEIF Tin un par di kos mashá simpel ku

Document related concepts
no text concepts found
Transcript
10 TEP PA USA ON LINE SEIF
Tin un par di kos mashá simpel ku nos tur por hasi p'asina yuda protehá nos datonan
personal on line y asina tambe goza di un manera seif di internet.
1.
Usa diferente klave (password) original
- Ta mashá importante usa pa kada kwénta (e mail, banko, facebook, abonamentu etc.
un otro klave p'asina ora un kuenta wordu di hack e sobránan ta keda protehá.
- Evitá di skohe un klave fasil manera nomber di un yu of bo lugá di nasementu komo ku
esaki ta fasil pa rei. Skohe komo bo klave un palabra of un frase ku lèter kapital, sifra y
señalnan pa un seguridat ekstra. Konsiderá e posibilidat pa hasi uso di e servisio di klave
kende ta segurá tur bo klavenan di moda ku ta un klave so bo tin ku korda.
2.
Hasi uso di konfigurashon di seguridat
- Semper buta un diferente klave pa bo aparatonan. Tambe riba bo smartphone. Si bo no
hasié, tur bo apps, personanan di kontakto y hopi informashon personal por kai den man
robes.
3.
Paga bon tinu kiko bo ta kompartí riba medianan sosial
Si bo no kambia e konfigurashon standard, tur loke bo kompartí riba e media sosial por
wordu lesá pa tur hende na kualkier parti di mundu. Komo tal pensa bon promé ku bo
buta un mensahe. Wak unda bo por kambia e konfigurashon di seguridat p'asina evitá ku
datonan personal manera direkshon, trabou, planes pa vakashon, nomber di famiyares
wordu kompartí ku hendenan ku mal intenshon.
4.
Paga tinu ku Wi-Fi
Wi-Fi publiko liber y gratis ta hopi bon pero e por bai a kosto di bo seguridat komo ku e
netwerk ta wordu komparti ku hopi hende. Hasi uso di “https” si bo ta riba un wi-fi
netwerk publiko y kier hasi konekshon ku bo e mail, media sosial of otro kwenta personal.
Na kas semper hasi uso di un klave pa subi netwerk.
5.
No laga bo mes wordu distraí pa hoax e mail, mensahe of tekst
No konfia ningun oferta ku ta ‘too good to be true’. Nunka reakshoná riba un e mail ku ta
pidi pa informashon di bo kuenta bankario. Bankonan tin nan mes método pa hasi esaki.
6.
Evitá habri e mail attachments òf links
Mayoria biaha virus na bo komputor ta wordu kousá pa e attachments of links ku bo ta
risibi via di e mail. Si bo no konosé e remitente of si bo no sa kiko ta e attachment no
habri'e. Si bo risibi algu strañu di un konosí puntr'e promé ku bo habri'é. Probablemente
nan lo a hack su e mail.
7.
Usa e mail adres temporal
Na momento ku bo apliká pa un website mayoria bes bo ta wordu pedí pa duna bo adres
di e mail y mas informashon personal. Hasta si bo ta bai hasi uso di e servisio pa un
biaha so. Hasiendo uso di un adres temporal di e mail esaki ta brinda un manera seif pa
apliká pa un website sin mester di duna bo adres di e mail real. Tin hopi websites ku ta
ofresé e servisio aki. Buska “tijdelijk e-mail adres” pa diskubrí e posibilidatnan aki.
8.
Perkurá ku bo transakshonnan finansiero ta seif
Ora bo ta bai paga algu on line wak si e benifisiario su direkshon di website ta kuminsá
ku “https://”. E “s” , ku ta pará pa seguridat, mester tei. Tambe mester tin un kandal
koló bèrdè na man robes of drechi ku ta indiká ku e website ta seif.
9.
Mantené bo software up to date
Updates outomatiko di bo software ta un manera fasil pa perkurá pa brindabo un
protekshon mas mihó posibel. Kada update ta inkluí un protekshon ekstra. Si bo tin un
software bieu e lo falta e protekshon mas aktual. Komo tal konektá tur bo aparatonan na
updates outomatiko.
10. Instalá updates firewalls, anti virus y anti-spy software
Ta importante pa instalá esakinan riba bo computer. Firewalls ta impedí ku malechornan
ta hack bo computer. Anti virus software ta protehá bo computer kontra virus. Anti spy
software ta buska programanan ku ta riba bo computer ku ta buska bo klave, kuentanan
y datonan personal. Sin esakinan bo ta kore un risiko grandi di wordu di hack.